COPENHAGEN

2 days / 15 talks
Awesome and great blog

January 25-27

lego-2sm-1200x800.jpg

5. November 2017 Corporate2Innovation0

U svijetu neprestanih i brzih promjena, te novih trendova važno je u svom timu, odjelu ili organizaciji imati ljude koji drugačije razmišljaju, one koji pristupaju problemima na drugačiji način. Često je teško odmah prepoznati inovativne osobe. Oni su samozatajni, povučeni, a često i skrivaju svoje ideje u strahu da ih netko ne iskopira. Ipak, vremenom će ih ipak „izdati“ slijedeće karakteristike:

  • inovatori imaju potrebu zadovoljiti svoje unutarnje porive
  • inicirati nove projekte,
  • narušiti trenutni status quo u organizaciji,
  • otvoriti nove mogućnosti.
  • inovatori su maštoviti,
  • često su i sanjari
  • svoje vizije žele pretvoriti u stvarnost.
  • moraju biti spremni na neuspjeh,
  • moraju biti spremni na kritiku svojih ideja.
  • traže nove puteve
  • nadograđuju se na prvotnu ideju.
  • otvoreni su na promjene i na prilagodbu novim zahtjevima.

Inovatori nisu inovativni samo unutar organizacije u kojoj rade i na proizvodima kojima se bave, oni su inovativni u svim sferama svog života. Oni će inovirati i kod kuće, u vrtu, na gradilištu ili na igralištu, uvijek će imati neke „posebne“ ideje. Ako se zapitate, sigurno u vašem okružju postoji bar nekoliko takvih ljudi koje do sada niste povezivali s riječju „inovatori“ (možda bi bilo točnije nazvati ih kreativci).

Pravi inovatori su strastveni u govoru o svojoj ideji i sve će napraviti da se ona ostvari. Ova strast može vući projekt i gurati tim koji će ostvarivati ideju i kada bi neki drugi voditelj odustao. Dovoljno je samo pitati čovjeka što je najuzbudljivije u onome što trenutno radi i njegova će strast izaći na vidjelo.

Inovatore možemo nazvati i „pobunjenicima“ kojima trenutni sustav nije dovoljno dobar. Oni narušavaju status quo, ali ne treba ih se zato bojati, već ih treba podupirati, jer njihove ideje svakako mogu donijeti napredak organizaciji u kojoj djeluju.

Jedna od najznačajnijih karakteristika inovatora je da nastavljaju slijediti svoje ideje i nakon vremena kada bi ostali ljudi davno odustali. Ukratko, može se reći da su pojedinci – inovatori ključni čimbenik uspjeha inovacija. No, kako upogoniti sustav koji će njegovati inovacije?

 

Inovacijska kultura i inovacijska klima nisu iste stvari

Visoki nivo inovacijske kulture je veliko i važno ostvarenje s kojim se može ponositi svaka kompanija, ali put prema pravoj kulturi ide cestom koja se zove inovacijska klima.

Autori Tidd i Bessant u knjizi “Managing Innovation” opisuju ove termine na slijedeći način:

“Klima je definirana ponavljajućim obrascima ponašanja, stavovima i osjećajima koji karakteriziraju život u organizaciji. …Kultura se odnosi na dublje i trajnije vrijednosti, norme i vjerovanja unutar organizacije.”

 

Inovacijska klima

Unutar organizacije mora biti uspostavljen pravi inovacijski ekosustav i obično je za to potrebno nekoliko mjeseci. Prvi korak prema pravoj klimi je dobra podrška s vrha organizacije i spremnost za uključivanje inovacija u tvrtkinu misiju i strategiju. Slijedeći koraci uključuju interni marketing, alociranje resursa i pokretanje upravljanja idejama.

Interni marketing mora biti pažljivo uvođen koristeći korak-po-korak upoznavanje s inovacijskim programom i procesom koji mora doseći sve dijelove organizacije. Upravljanje idejama zahtjeva procese i alate koji moraju biti izabrani u skladu s poviješću ili okružjem u kompaniji.

 

Inovacijska kultura

Inovacijska kultura zahtjeva više vremena, ona treba doseći svakoga i svatko treba biti svjestan inovacija. Ali, kada ćemo znati jesmo li dosegli inovacijsku kulturu? Naravno, ona može biti mjerena brojem ideja ili sl., ali prava kultura se mora osjetiti. Svatko može osjetiti kada se pravi kotači pokreću, kada ideje dolaze u sustav i kada su glatko procesuirane ili na pravi (nježni) način odbijene. Kada ljudi oko nas počnu razgovarati o idejama, inovacijski motor je u pogonu.

Ukratko, klima oblikuje okoliš, ali kultura daje život inovacijskom sustavu.

 

Kako od introverta napraviti uspješnog inovatora?

Polovica stanovništva su introverti, ali edukacijske i organizacijske strukture su ponajviše okrenute ekstrovertima. U nekim okružjima introverti su velika večina, npr. u softverskoj industriji. Onda se susrećemo s problemom kako doseći te ljude koji mogu biti ključni u inovacijskim aktivnostima.

Radimo s ljudima koji sjede u zadnjim redovima na inovacijskim brainstorming radionicama i ne kažu ni riječ. S ljudima koji su zatvoreni u svoj svijet i nemaju namjeru dijeliti svoje ideje. Ali, oni također mogu imati veliku ideju! Veliko pitanje je kako ih uključiti u inovacijski proces?

Prilagodbom.

Odmah možemo zaboraviti na klasični brainstorming, introverti će na takvim radionicama pustiti druge (glasnije) da preuzmu riječ. Zbog toga, proces prijave ideje mora biti bliži svakome, a jedan od koraka može biti uvođenje prilagođenih inovacijskih natječaja kojim svatko ima jednaku šansu za prijavu, ali i realizaciju svojih ideja.

 

Tomislav Buljubašić – Inovacijski manager u Siemens Convergence Creators.
Više informacija o ovoj temi na: 7innovation.net


sv3-1200x675.jpg

4. November 2017 Corporate2Innovation0

Svijet se mijenja eksponencijalnim ubrzanjem. Bez vještine inoviranja krah tvrtke je neizbježan. Jedini način da se to izbjegne i postigne uspjeh je iskoristiti ljudski potencijal. Najuspješnije strategije za razvoj korporativne inovativnosti su one koje u središte postavljaju ljude i ljudski kapital. To uključuje pronaći, angažirati i poticati ključne talente za inovativnost, stvoriti kulturu inovativnosti promovirajući i nagrađujući poduzetnički duh unutar kompanije i preuzimanje rizika te razvijanje kreativnih vještina svih zaposlenika. Ako menadžment zaigra na tu kartu uvjerit će se da zaposlenici imaju obilje ideja kako da biznis postane bolji, brži, dosljedan i efikasniji.

Ljudi su najvrijednije imovina tvrtke. Svi to kažu, ali rijetki ih tretiraju tako. Ponekad se čini da je jednostavnije potražiti neki talent ili startup nego preuzeti odgovornost za razvoj. Ali talenti nisu jednostavno nešto što samo sjedi i čeka da ga se uzme. Što kad bi tvrtke umjesto u potragu za talentima izvana uložile napor u razvijanje talenata koji su ima na dohvat ruke? No jedno je samo pričati koliko je to važno, druge je to dokazati i u konačnici poduzetni nešto u vezi toga. Potrebno je vrijeme i trud da ih se razvije. Međutim tu se kompanije suočavaju s jednim velikim problemom – angažiranošću zaposlenika. Možemo čak reći da svjedočimo svjetskoj krizi neangažiranosti. Prema Gallupovom istraživanju iz 2015. svega 13% zaposlenika je angažirano na radnom mjestu Hrvatski podaci su pak poražavajući. Prema istom istraživanju zaposlenici u Hrvatskoj su na pretposljednjem mjestu na svijetu sa svega 3% angažiranih zaposlenik. Možete li zamisliti koliko bi se vještina moglo razviti kod postojećih zaposlenika kada bi se oni angažirali?

Važnost angažiranosti zaposlenika se ne smije podcijenit. Ustvari logično je stoga zaključiti da je angažiranost zaposlenika nova konkurenta prednost uspješnih organizaciji. Gallup, sasvim jasno definira: Nije važno koji ste si odvažni cilj postavili, da li je to povećanje produktivnosti, promjena imidža ili izlazak na novo svjetsko tržište, bez strategije kako potaknuti zaposlenike da se angažiraju na ostvarenju tog cilja vaši napori će propasti. Ako je cilj stvaranje inovativne kompanije onda je važno potaknuti zaposlenike da budu inovativni, da se aktivno uključe u razvoj novih ideja i da promišljaju kako mogu unaprijediti makar onaj dio posla koji oni obavljaju. Kako to učiniti?

Prepoznati one kojima je stalo, one koju su talentirani i trude se te im odati priznanje zasigurno unaprjeđuje angažiranost zaposlenika, a ukoliko postoji postavljen inovacijski sustav to će tvrtki omogućiti priliku da targetira one koji stalno maštaju o novim idejama i metodama koji će unaprijediti biznis. Postoje brojne mogućnosti kako ćete odati priznanje onima koji predaju dobru ideju. Možda će to biti javno priznanje na internom web portalu koji prate svi zaposlenici ili će možda uključivati i financijsku nagradu. Bez obzir na što se kao tvrtka odluči ključno je da postoji razvijen sustav i kultura koja omogućuje prepoznavanje i priznanje talentiranih i onih koji se trude što će posljedično potaknuti zaposlenike da pronalaze pametnije načine kako se nešto radi ili će čak smisliti neki novi inovativni proizvod. Kako razviti takav sustava u kojem su zaposlenici angažirani na stvaranju inovacija i kako to rade inovativne domaće, regionalne i svjetske kompanije biti će ključna tema predstojeće CORP2IN – Corporate Innovation & Intrapreneurship 2017 konferencije koja se održava od 8.-10.11. u Zagrebu (www.corp2in.com).

Isplati li se uložiti trud u razvoj takvog sustava? Razmislite o slijedećem – ako zbog načina na koji omogućujete zaposlenicima da nauče nove vještine imate talentiranije zaposlenike i ako zbog naše inovativne kulture zapošljavate bolje talente od konkurencije tada imate prednost na tržištu. Zaposlenici na svim razinama su efikasniji, a organizacije je agilnije. Tu leži prava vrijednost Ljudskih resursa u organizaciji.

Sve veći naglasak na stvaranje kulture inovativnosti predstavlja jedinstvenu priliku HR-u da dokažu svoju jedinstvenu vrijednost u ostvarenju strateških ciljeva kompanije. HR menadžeri mogu i nadalje provoditi generičke modele i ‘najbolje’ prakse u nadi da će s time zadovoljiti potrebu za pronalaskom i razvojem ključnih talenata. Ili HR može iskoristiti utjecaj koji ima na kreiranje kulture u organizaciji te postaviti procese i prakse za razvoj inovativnog okruženja stvarajući time sposobnost organizacije da kontinuirano generira inovacije.

Dugoročno će to omogućiti HR da se pozicionira kako strateški partner koji stvara značajnu i opipljivu vrijednost.