U svijetu neprestanih i brzih promjena, te novih trendova važno je u svom timu, odjelu ili organizaciji imati ljude koji drugačije razmišljaju, one koji pristupaju problemima na drugačiji način. Često je teško odmah prepoznati inovativne osobe. Oni su samozatajni, povučeni, a često i skrivaju svoje ideje u strahu da ih netko ne iskopira. Ipak, vremenom će ih ipak „izdati“ slijedeće karakteristike:

• inovatori imaju potrebu zadovoljiti svoje unutarnje porive
• inicirati nove projekte,
• narušiti trenutni status quo u organizaciji,
• otvoriti nove mogućnosti.
• inovatori su maštoviti,
• često su i sanjari
• svoje vizije žele pretvoriti u stvarnost.
• moraju biti spremni na neuspjeh,
• moraju biti spremni na kritiku svojih ideja.
• traže nove puteve
• nadograđuju se na prvotnu ideju.
• otvoreni su na promjene i na prilagodbu novim zahtjevima.

Inovatori nisu inovativni samo unutar organizacije u kojoj rade i na proizvodima kojima se bave, oni su inovativni u svim sferama svog života. Oni će inovirati i kod kuće, u vrtu, na gradilištu ili na igralištu, uvijek će imati neke „posebne“ ideje. Ako se zapitate, sigurno u vašem okružju postoji bar nekoliko takvih ljudi koje do sada niste povezivali s riječju „inovatori“ (možda bi bilo točnije nazvati ih kreativci).

Pravi inovatori su strastveni u govoru o svojoj ideji i sve će napraviti da se ona ostvari. Ova strast može vući projekt i gurati tim koji će ostvarivati ideju i kada bi neki drugi voditelj odustao. Dovoljno je samo pitati čovjeka što je najuzbudljivije u onome što trenutno radi i njegova će strast izaći na vidjelo.

Inovatore možemo nazvati i „pobunjenicima“ kojima trenutni sustav nije dovoljno dobar. Oni narušavaju status quo, ali ne treba ih se zato bojati, već ih treba podupirati, jer njihove ideje svakako mogu donijeti napredak organizaciji u kojoj djeluju.

Jedna od najznačajnijih karakteristika inovatora je da nastavljaju slijediti svoje ideje i nakon vremena kada bi ostali ljudi davno odustali. Ukratko, može se reći da su pojedinci – inovatori ključni čimbenik uspjeha inovacija. No, kako upogoniti sustav koji će njegovati inovacije?

Inovacijska kultura i inovacijska klima nisu iste stvari

Visoki nivo inovacijske kulture je veliko i važno ostvarenje s kojim se može ponositi svaka kompanija, ali put prema pravoj kulturi ide cestom koja se zove inovacijska klima.

Autori Tidd i Bessant u knjizi “Managing Innovation” opisuju ove termine na slijedeći način:

“Klima je definirana ponavljajućim obrascima ponašanja, stavovima i osjećajima koji karakteriziraju život u organizaciji. …Kultura se odnosi na dublje i trajnije vrijednosti, norme i vjerovanja unutar organizacije.”

Inovacijska klima

Unutar organizacije mora biti uspostavljen pravi inovacijski ekosustav i obično je za to potrebno nekoliko mjeseci. Prvi korak prema pravoj klimi je dobra podrška s vrha organizacije i spremnost za uključivanje inovacija u tvrtkinu misiju i strategiju. Slijedeći koraci uključuju interni marketing, alociranje resursa i pokretanje upravljanja idejama.

Interni marketing mora biti pažljivo uvođen koristeći korak-po-korak upoznavanje s inovacijskim programom i procesom koji mora doseći sve dijelove organizacije. Upravljanje idejama zahtjeva procese i alate koji moraju biti izabrani u skladu s poviješću ili okružjem u kompaniji.

Inovacijska kultura

Inovacijska kultura zahtjeva više vremena, ona treba doseći svakoga i svatko treba biti svjestan inovacija. Ali, kada ćemo znati jesmo li dosegli inovacijsku kulturu? Naravno, ona može biti mjerena brojem ideja ili sl., ali prava kultura se mora osjetiti. Svatko može osjetiti kada se pravi kotači pokreću, kada ideje dolaze u sustav i kada su glatko procesuirane ili na pravi (nježni) način odbijene. Kada ljudi oko nas počnu razgovarati o idejama, inovacijski motor je u pogonu.

Ukratko, klima oblikuje okoliš, ali kultura daje život inovacijskom sustavu.

Kako od introverta napraviti uspješnog inovatora?

Polovica stanovništva su introverti, ali edukacijske i organizacijske strukture su ponajviše okrenute ekstrovertima. U nekim okružjima introverti su velika večina, npr. u softverskoj industriji. Onda se susrećemo s problemom kako doseći te ljude koji mogu biti ključni u inovacijskim aktivnostima.

Radimo s ljudima koji sjede u zadnjim redovima na inovacijskim brainstorming radionicama i ne kažu ni riječ. S ljudima koji su zatvoreni u svoj svijet i nemaju namjeru dijeliti svoje ideje. Ali, oni također mogu imati veliku ideju! Veliko pitanje je kako ih uključiti u inovacijski proces?

Prilagodbom.

Odmah možemo zaboraviti na klasični brainstorming, introverti će na takvim radionicama pustiti druge (glasnije) da preuzmu riječ. Zbog toga, proces prijave ideje mora biti bliži svakome, a jedan od koraka može biti uvođenje prilagođenih inovacijskih natječaja kojim svatko ima jednaku šansu za prijavu, ali i realizaciju svojih ideja.

Tomislav Buljubašić – Inovacijski manager u Siemens Convergence Creators.
Više informacija o ovoj temi na: 7innovation.net

By Elise Kissling

Contrary to what we learned in school, innovation is not the brainchild of lone genius. It is the result of teamwork. Curating these teams is one of the most important jobs of anyone directing innovation efforts. This is especially true when your company needs to make a market for a new product or product platform. For companies that are upstream in the value chain, it is imperative to get people on board who understand the language of the people who will be making and implementing the customer product or solution.

Take our daylighting solution LUX, which aims to bring sunlight deep into buildings where there are no windows. The idea came from people in the lab working on various types of foils. However, chemists and optical physicists don’t necessarily know how design a system that an architect can integrate into a building at a price a building investor is willing to pay for.

That’s why we got an architect to take a leading role in developing the final product as well as the business model. The architect hit the ground running because he knows how the construction industry ticks. Even better, he did early market testing and helped the lab team to adapt the technology to feedback from the market. We were lucky to find an entrepreneurial architect in the company with an affinity for product design and market testing. However, this isn’t usually the case. That’s when an innovation-friendly HR policy can be a gamechanger, by that I mean one that allows innovation teams to quickly hire that talent they need to get the job done.

Već ste se mogli naviknuti da na našim konferencijama se vrlo često pojavljuje unConference format predavanja ili sudjelovanja. No što je to unConference?

unConference je fromat u kojem se sudionicima pruža prilika da samo zadaju temu i moderiraju razgovor. Odredi se nekoliko mjesta (spotova) unutar konferencijskog prostora gdje se osigura whiteboard, veliki bijeli papir na zidu ili flipcharts. Ugl. je format takav da moderator teme zada neku početnu tezu (ili teze) te neke izazove ili probleme. Zatim pozove oni koji su se okupili na tom mjestu (može to biti 5 prisutnih ili 25, ovisi koliko će ljude zanimati ta tema) da zajedno pronađu neki zaključak, izvuku neke konkretne korake kako savladati izazove. Zato je tu i oprema za pisanje da se najbolje stvari zapišu/nacrtaju. (možemo reći da pomalo sliči na brainstorming osim što se ne nabacuje baš svašta)

Paralelno se postavi više takvih ‘spotova’/tema u otvorenom prostora tako da se sudionici mogu slobodno kretati (možda i s pićem u ruci) i pridružiti onoj koja će ih zanimati u tome trenutku.

Kako sudionici sudjeluju? Dva su načina:

• Mogu zadati temu. Na vidljivom mjestu istaknuta je ploča gdje postoji npr. 6 praznih slotova (tema, mjesto i vrijeme). Bilo koji sudionik može doći i ‘zauzeti’ slot tako da upiše temu koju želi moderirati. Mi volimo ipak unaprijed zadati barem tri teme u dogovoru sa predavačima ili partnerima kako bi ohrabrili i ostale da se uključe…tj. da svakako postoji interaktivni rasprava u tom formatu. Predavačima to može biti dobra prilika za ‘nastavak’ prezentacije. U prezentaciji postave teze i onda pozovu sve zainteresirane da se kasnije uključe u unConference na tu temu.
• Mogu se pridružiti raspravi. Ploča s temema je na vidljivom mjestu. Svi koji to žele mogu vidjeti o kojim temama je riječ i u zakazanim terminu mogu se okupiti na spotu gdje se tema održava. Mogu tamo biti cijelo vrijeme ili jednostavno mogu promijeniti mjesto ako će im neka tema ipak biti zanimljivija. Kad moderator iznese teme i pozove prisutne da se uključe oni daju komentare ili samo slušaju druge.

Provjerite gdje se nalaze unConference slotovi na konferenciji i pridružite nam se u kreiranju iste!

Sve nam je bliža konferencija o korporativnim inovacijama, i to ovog puta s posebnom temom: “People Side of Innovation”!

Sve veći naglasak na stvaranje kulture inovativnosti predstavlja priliku HR-u da dokažu svoju jedinstvenu vrijednost u ostvarenju strateških ciljeva kompanije. HR menadžeri mogu i nadalje provoditi generičke modele i ‘najbolje’ prakse u nadi da će s time zadovoljiti potrebu za pronalaskom i razvojem ključnih talenata. Ili HR može iskoristiti utjecaj koji ima na kreiranje kulture u organizaciji te postaviti procese i prakse za razvoj inovativnog okruženja stvarajući time sposobnost organizacije da kontinuirano generira inovacije. To uključuje pronaći, angažirati i poticati ključne talente za inovativnost, stvoriti kulturu inovativnosti promovirajući i nagrađujući poduzetnički duh unutar kompanije i preuzimanje rizika te razvijanje kreativnih vještina svih zaposlenika.

Ponekad se čini da je jednostavnije potražiti neki talent ili startup nego preuzeti odgovornost za razvoj. No što kad bi tvrtke umjesto u potragu za talentima izvana uložile napor u razvijanje talenata koji su ima na dohvat ruke? Tu se kompanije suočavaju s jednim velikim problemom – angažiranošću zaposlenika. Prema Gallupovom istraživanju zaposlenici u Hrvatskoj su na pretposljednjem mjestu na svijetu sa svega 3% onih koji se angažiraju u kompaniji. Možete li zamisliti koliko bi se vještina moglo razviti kod postojećih zaposlenika kada bi se oni angažirali? Gallup, sasvim jasno definira: Nije važno koji ste si odvažni cilj postavili, da li je to povećanje produktivnosti, promjena imidža ili izlazak na novo svjetsko tržište, bez strategije kako potaknuti zaposlenike da se angažiraju na ostvarenju tog cilja vaši napori će propasti. Ako je cilj stvaranje inovativne kompanije onda je važno potaknuti zaposlenike da budu inovativni, da se aktivno uključe u razvoj novih ideja i da promišljaju kako mogu unaprijediti makar onaj dio posla koji oni obavljaju.

Neki važni koraci za ostvarenje tog cilja su:

• Prepoznati one kojima je stalo, koji su talentirani i koji se trude
• Odati priznanje onima koji to zaslužuju (Možda će to biti javno priznanje na internom web portalu koji prate svi zaposlenici i/ili financijska nagrada…)
• Postaviti inovacijski sustav će tvrtki omogućiti priliku da targetira one koji stalno maštaju o novim idejama i metodama koji će unaprijediti biznis.

Ključno je da postoji razvijen sustav i kultura koja omogućuje prepoznavanje i priznanje talentiranih i onih koji se trude što će posljedično potaknuti zaposlenike da pronalaze pametnije načine kako se nešto radi ili će čak smisliti neki novi inovativni proizvod.

Isplati li se uložiti trud u razvoj takvog sustava? Razmislite o slijedećem – ako zbog načina na koji omogućujete zaposlenicima da nauče nove vještine imate talentiranije zaposlenike i ako zbog naše inovativne kulture zapošljavate bolje talente od konkurencije tada imate prednost na tržištu. Zaposlenici na svim razinama su efikasniji, a organizacije je agilnije. Tu leži prava vrijednost Ljudskih resursa u organizaciji. Kako razviti takav sustav u kojem su zaposlenici angažirani na stvaranju inovacija i kako to rade inovativne domaće, regionalne i svjetske kompanije biti će ključna tema predstojeće CORP2IN – Corporate Innovation & Intrapreneurship 2017 konferencije koja se održava od 8.-10.11. u Zagrebu (www.corp2in.com).

Hrvatska nogometna reprezentacija je prilično velika sila u svijetu nogometa, dugo godina smo na FIFA ljestvici bili među deset najboljih. Jaki smo u najpopularnijem sportu na svijetu, sportu koji se igra baš posvuda! Kako je to moguće i zašto nismo tako dobri u drugim područjima bez obzira na prilično malen broj stanovnika?

Odgovor je prilično jednostavan, osim neospornog talenta u sportu je važna i infrastruktura, tj. mogućnost i kvaliteta treniranja. Kod nas dijete koje još nije napunilo ni 5 godina već može trenirati nogomet u mnogobrojnim klubovima ili nogometnim akademijama, a od devete godine već počinju natjecanja u ligama. Od samih početaka treneri, većinom bivši nogometaši, prenose svoje znanje na buduće igrače. Trenirajući u Hrvatskoj imate veliku šansu postati dobar nogometaš, puno veću nego u mnogim drugim zemljama.

No, kakve veze ima nogomet s inovacijama? Zamislite sada ovakav program za „treniranje“ kreativnosti ili poduzetništva s kojim bi djeca već u nižim razredima škole ili čak u vrtiću već počela upoznavati inovacije i stvarati svoje „izume“. Program u kojem bi se susretali s kreativnim natjecanjima i mogućnošću učenja kroz igru.

Za razliku od nogometa, na inovacijskim ljestvicama ne stojimo baš dobro. Europski inovacijski scoreboard nas već godinama smješta skoro na samo dno. Među zemljama Europske Unije od nas su lošiji samo Bugarska i Rumunjska. Ono što posebno žalosti je činjenica da se hrvatski inovacijski indeks posljednjih godina čak i smanjio!?

Iako su intelektualno vlasništvo, društvo znanja, inovativnost – riječi koje često čujemo kod naših političara ili gospodarstvenika, u mnogim hrvatskim tvrtkama je tek potrebno pokrenuti razvoj ideja, putem posebnog procesa koji bi podupirao najprije poboljšanja, a zatim i inovacije. Inovacijski proces moguć je u svakoj organizaciji, radilo se o softverskoj kompaniji ili o stotinu godina staroj tvornici. Njegovi rezultati donose uštede, profit, konkurentsku prednost, ali i zadovoljne i ispunjene učesnike – zaposlenike. Za kreiranje snažnije inovacijske scene u Hrvatskoj potrebno je više komunikacije i razmjene ideja i mogućnosti, više povezivanja. Na tom tragu uskoro se održava druga po redu konferencija Corporate Innovation & Intrapreneurship – CORP2IN u Zagrebu, 08. do 10.11. 2017.

Jednako kako u nogometu imamo trenera koji vodi ekipu i pobjeđuje upotrebljavajući taktiku i vještinu svojih igrača, ovdje imamo voditelja koji koristeći organizacijsku strategiju vodi svoje kolege kroz izazove inoviranja. U inovacije je zato potrebno ulagati, ali i naučiti njima upravljati izgrađujući posebno prilagođeni proces i inovacijsku kulturu u organizaciji.

Tomislav Buljubašić – Inovacijski manager u Siemens Convergence Creators.
Više informacija o ovoj temi na: 7innovation.net

… until 01.10.2017 which is actually more than enough time to apply to become one of the legendary speakers on this conference! Please use the link “APPLY” to open a form where you can apply to become a speaker on the Conference. If you need more info on what actually means to be a Speaker on Corporate Innovation and Intrapreneurship Conference, please use this link “CALL FOR SPEAKERS“. See you in the Conference!

You have been to many conferences where gurus of corporate culture are giving you a word of wisdom: “You have to create a corporate culture that will support innovative employees” – or in other words, you need to develop an intrapreneurship inside the company. Like that one is easy and there is a handbook for that one… After all this years, it looks like you have to build your own approach – listening to other people, advisors, practicioners, reading a lot, participating in the Conferences like this one, but at the end – you have to find your own way.

Intrapreneurs are not that different than Entrepreneurs – but there is one big difference in the environment around them: if you are an intrapreneur, it is your ogranization that can benefit our of the intrapreneurs work (but it also takes the risk). Intrapreneurs should understand that you are giving them a freedom to do specific things inside the organizations, and that they are, in a way, protected from the potential negative effects that sometimes experiments bring along. But they also need to feel rewarded on a successul experiment: if you are benefiting a ton from the work of intrapreneurs, please make sure that they know how grateful you are. Please remmember that incentives are not only related to the direct incentives like money or benefits – most of the innovative people actually look for the rewards and recognitions (but that is something for another post).

And this is exactly how and why we create this one: instead of telling you what to do, we are opening a space for you to collaborate, work together, mingle, join, make connections, exchange ideas or in other words trying to show you what you (maybe) should do in your own organizations – creating the space and environment where ideas flow freely, and where you enjoy participating and sharing.